——Sun Huaibin, potpredsjednik Kineske federacije tekstilne industrije
Od ulaska Kine u STO, kineski izvoz tekstila i odeće u Sjedinjene Države, Evropu, Japan i druga tradicionalna tržišta su stabilni, a tržišta u nastajanju, posebno na tržištu ASEAN-a, brzo su se proširila. Pod transferom nekih tekstilnih industrija u jugoistočnu Aziju sa nižim troškovima rada, uočaj kineskog izvoza tekstila u ASEAN se povećao. Kontinuiranom raspolaganje resursima na globalnom tržištu tekstila, kineska tekstilna industrija promijenila se od uglavnom korištenja stranog kapitala u ranoj fazi ulaska Kine u STO kako bi mogla investirati u inostranstvo i prebaciti dio tekstilne industrije na područja s niskim ljudskim troškovima.
Tradicionalno tržište je još uvijek stabilno, ASEAN se ubrzano razvija i trend diversifikacije je očigledan
Sjedinjene Države, Evropa i Japan su tradicionalna tržišta potrošnje razvijenih ekonomija. Od ulaska Kine u STO, kineska tržišta izvoza tekstila i odeće su uglavnom stabilna. U odnosu na 2001. do 2020. u odnosu na 2020. u odnosu na tri tradicionalna tržišta izvoza tekstila i odeća, u proteklih 20 godina je pao samo za 2,4 procentna poena. Konkretno, japansko tržište je pogođeno ekonomskom stagnacijom, a potražnja za tekstilama i odjećom je oslabila. U proteklih 20 godina upor kineskog izvoza tekstila i odjeće se s 25,8% snizio na 7,5%. Tržišni udio Evropske unije i Sjedinjenih Država povećao se sa 9,7% i 11,5% na 18,0% odnosno 19,1%.
Od 2012. godine, Vijetnam i ostalih 10 zemalja ASEAN-a su se pridružile svetskoj trgovinskoj organizaciji. Ove zemlje su zaplijenile trend ekonomske globalizacije i mogućnost transfera nekih kineskih tekstilnih industrija u jugoistočnu Aziju, ubrzale razvoj tekstilne industrije i povećale potražnju za kineskim tekstilnim primarnim proizvodima. U 2001. godini kineski izvoz tekstila i odeće u ASEAN činio je 3,5%, a do 2020. Među njima, upor izvoza tekstila u ASEAN povećao se sa 7,4% na 18,0%, a uočaj izvoza odjeće u ASEAN povećao se sa 1,8% na 8,0%.
Nakon pristupanja Kine svetskoj trgovinskoj organizaciji, izvozu tekstila i odeće više nije potreban veliki broj re izvoza iz Hong Konga. Kineski izvoz tekstila i odeće u Hong Kong je pao sa 20,0% u 2001. godini na 1,9%.
Sa ekonomskim razvojem u Africi, potražnja za kineskim tekstilama i odjećom se povećava. Kineski izvoz tekstila i odjeće u Afriku je u 2001. godini bio samo 3,1% i do 2020. godine 6,6%.
Uvesti strani kapital stranim investicijama i aktivno rasporediti prekomorske tržišta
Tekstilna industrija je ranija i efikasnija industrija u otvaranju Kine prema vanjskom svijetu i inicijalizaciji stranog kapitala. Prije ulaska Kine u STO, to je jedno od važnih oblasti stranih investicija u Kini. Od 2001. do 2005. godine, ukupan iznos ugovorenih stranih investicija u kineskoj tekstilnoj industriji dostigao je 53,3 milijarde američkih dolara, sa prosječnim godišnjim rastom od 34,1%, od čega je 56% uloženo u oblasti odjeće. Ona je igrala važnu ulogu u poboljšanju nivoa tehničke opreme i razvoja proizvoda i dizajnerske sposobnosti kineske tekstilne industrije, jačanju svijesti o razvoju brenda odeće, promicanju tehnološkog napretka i prilagođavanju industrijske strukture, proširenju izvoza i zarađivanju strane razmjene.
Nakon finansijske krize 2008. godine tekstilna preduzeća su počela tražiti efikasnije dodijeljenje resursa, tražiti transnacionalni razvoj i dodijeljivati transnacionalni industrijski lanac i lanac opskrbe u cijelom svijetu. Od 2010. direktne strane investicije kineske tekstilne industrije premašile su 10 milijardi dolara. Jedan pojas, jedan put, i 2016~2020 godine stranih investicija ukupno je iznosio 6 milijardi 860 miliona američkih dolara, što je skoro 6 puta više od onog od 2005. do 2010. godine, a više od 70% njih se izvozi u zemlje i regione duž pojasa i puta. Na primjer, sliv rijeke Mekong sličan je kineskoj tekstilnoj industriji u smislu faktorske zadaće, industrijskog nivoa, izvoznog tržišta i strukture proizvoda. Relativno niska cijena faktora proizvodnje, bogati radni resursi i preferencija izvoznih tarifa razvijenim regijama postali su važno područje za kineska tekstilna preduzeća za izvršavanje transnacionalne alokacije resursa. U 2020. godini investicija tekstilne industrije u sliv rijeke Mekong bila je oko 270 miliona dolara, što je činilo oko 37% od ukupnog stranog ulaganja te industrije u cijeloj godini. Među njima, Vijetnam je i dalje preferirajuca investiciona destinacija za tekstilnu industriju, sa investicijom od 170 miliona dolara.






